Članci

Prijave silovanja i odgovornost medija

U Sjedinjenim Američkim Državama ovih se dana sa obnovljenim žarom piše o silovanjima (seksualnim zločinima) na sveučilišnim kampusima kao i o mogućim lažnim optužbama za iste. Interes je potakla priča koja je u studenom objavljena u magazinu Rolling Stone. U njoj, studentica prve godine Sveučilišta u Virginiji iznosi svoje užasno iskustvo u detalje. Naime, tzv. Jackie ispričala je kako su je na njenoj prvoj godini fakulteta grupno silovala sedmorica studenata, inače pripadnici Phi Kappa Psi bratstva, za vrijeme njihovog tuluma. Priča je međutim, dobila publicitet iz drugog razloga. 

Tri tjedna nakon objave, dotično bratstvo je u javnost pustilo obavijest u kojemu su pobili neke ključne navode kao primjerice mjesto gdje se navodno silovanje odvijalo. Sama Jackie poslije je izjavila kako više nije sigurna jesu li silovatelji doista pripadnici tog bratstva. Najviše se kritika ipak upućuje (ne)profesionalnosti Rolling Stone-u koji se nije potrudio u to vrijeme kontaktirati napadače, bratstvo ili bilo koju osobu koja je znala za napad te od njih tražiti izjavu. Rolling Stone se od toga branio kako su htjeli ispoštovati Jackienu molbu da ih se ne kontaktira zbog njenog straha i poniženja.

rap_stats

Tad su krenuli mnogi članci kao i komentari gdje se Jackie proziva „lažljivicom“ te kako samo slijedi „trend“ lažnih prijava silovanja. Ne ulazeći u diskusije zašto bi ijedna žena htjela steći „popularnost“ zbog toga što je bila silovana (dok se znaju motivi napadača koji negiraju zločin), ove optužbe problematične su i na mnogim drugim razinama. Silovanje je zločin koji je u najvećoj mjeri neprijavljivan baš iz osjećaja srama i poniženja kojeg osjeti većina žena koje odluče progovoriti o tome. Nadalje, prisutno je i veliko nepovjerenje u sustav koji ih diskriminira te strah od linča javnosti koja ih često optužuje kako su same krive za to. Tvrdnje da žrtve samo obmanjuju javnost i šire laži dodatno pojačavaju ionako prisutan strah neke sljedeće žrtve koja se nalazi pred odlukom prijaviti li slučaj ili ne.

Lažne prijave silovanja iznimno su rijetke. Huffington Post navodi kako je vjerojatnije da je muškarac doživio seksualno nasilje nego da je lažno optužen za isto. Prema istraživanju Centra za prevenciju i kontrolu bolesti, 21% heteroseksualnih muškaraca u SAD-u doživjelo je neki oblik seksualnog nasilja u nekom trenutku svog života. Druga istraživanja sugeriraju da jedan od šestero dječaka bude seksualno zlostavljan prije osamnaeste godine. Taj broj sigurno je veći uzevši u obzir da muškarci prijavljuju seksualno zlostavljanje još rjeđe od žena.

Broj lažno prijavljenih silovanja značajno je manji. Državni centar za progon nasilja nad ženama objavio je da se prijave lažnih silovanja kreću 2-8%. Taj postotak je manji kada se uzmu u obzir sva silovanja koja se uopće ne prijave kao i silovanja koja su se dogodila, ali gdje je žrtva uslijed mutnog sjećanja krivo prepoznala napadača i optužila drugu osobu.

rapists

 

Što nas dovodi do drugog problema – krivo sjećanje. Mnogi smatraju kako Jackie s početka priče laže jer se ne može sjetiti svih detalja i nije sigurna u neke pojedinosti koje je iznijela u Rolling Stone-u. Argument da je Jackiena priča neistinita radi njenog „lošeg“ sjećanja ne samo da nije vjerojatan već je i znanstveno neutemeljen. Psiholog dr. David Lisak, inače stručnjak na području seksualnog zlostavljanja, tvrdi za Huffington Post kako nije neobično da osoba koja je proživjela traumu ima fragmentirano sjećanje i poteškoće sa detaljima tog događaja. U tom trenutku sva pozornost žrtve usmjerava se na ono što se doživljava kao prijetnja – u ovom slučaju napadač. Tako se primjerice žrtva može sjećati majice koju je napadač nosio, no u isto vrijeme biti nesigurna u vezi mjesta ili vremena samog napada.

Ovakvo nepoznavanje činjenica, kao i brojni mitovi koji se vežu uz silovanje i njihove žrtve pridonose njihovom neprijavljivanju što istovremeno povećava vjerojatnost da napadač ponovi zločin. Kako se silovanje percipira u društvu dovoljno govori činjenica da su od tri bliske osobe, njih dvije nagovarale Jackie da NE prijavi napad jer će im eto, posljedično, biti onemogućen odlazak na buduće zabave okolnih bratstva na kampusu.


Napisala: Lorena Herceg

Nema komentara
Članci

Kako nas država štiti od uličnog uznemiravanja?

Osobe koje dožive ulično uznemiravanje često se pitaju kako reagirati na njega – odnosno, osim onoga što učine na licu mjesta u interakciji s počiniteljem, pitaju se postoje li temelji u zakonima Republike Hrvatske koje im mogu pružiti sudsku zaštitu ako razmišljaju o upuštanju u pravnu bitku.

 

Prekršaji protiv javnog reda i mira

Republika Hrvatska, kao i većina demokratskih država, kroz svoje zakone pokazala je da je prepoznala potrebu da zaštiti svoje građane od nekih društveno nepoželjnih i ugrožavajućih ponašanja. No, kada se radi o uličnom uznemiravanju, u Hrvatskoj još uvijek ne postoji zakon koji bi jasno naveo ulično uznemiravanje kao protuzakonito djelo niti propisao postupanje nadležnih institucija ako građani prijave takve prekršaje. Na snazi je Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira donesen 1994. godine. Novi zakon je u pripremi, ali još nije ušao u saborsku proceduru.

U novi zakon planiraju se uvrstiti i prekršajna djela uličnog uznemiravanja dok u trenutno važećem zakonu stoji definicija prekršaja protiv javnog reda i mira kao djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihova prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih organa i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim zakonom.

Novčana kazna ili kazna zatvora propisana je za osobe koje se na javnom mjestu ponašaju na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, za osobe koje se na javnom mjestu tuku, svađaju, viču ili na drugi način remete javni red i mir te za osobe koje na javnom mjestu vrijeđaju ili omalovažavaju moralne osjećaje građana.

 

Ravnopravnost muškaraca i žena

U zapadnom civilizacijskom krugu, ali i u našem hrvatskom društvu, žene su povijesno smatrane slabijim spolom i imale su zadatak brinuti se za kućanstvo i djecu dok se muškarce smatralo jačim spolom i od njih se očekivalo da budu hranitelji i uzdržavatelji obitelji. Razvojem društva takav patrijarhalni stav se sve više mijenja te se razvija stav o ravnopravnosti muškaraca i žena. Hrvatska također ide ukorak s tima promjenama, a to je pokazala 2003. godine donošenjem Zakon o ravnopravnosti spolova čime je država pokazala da prepoznaje važnost ravnopravnog položaja muškaraca i žena.

Tim zakonom utvrđuju se opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske te definira i uređuje način zaštite od diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce. U zakonu se dodatno eksplicitno zabranjuje diskriminacija na temelju bračnog ili obiteljskog statusa i spolne orijentacije.

Svatko tko smatra da je bio žrtva povrede ravnopravnosti na temelju spola u bilo kojoj životnoj situaciji može se obratiti za pomoć pravobraniteljici za ravnopravnost spolova čiji ured se nalazi u Zagrebu, Preobraženska 4. Više informacija o radu ovog ureda može se naći na web stranici www.prs.hr, a preko obrasca na toj stranici može se podnijeti i on-line prijava.

 

Zabrana diskriminacije

Godine 2008. donesen je Zakon o suzbijanju diskriminacije kojim se osigurava pravna zaštita od različitih oblika diskriminacije. Tim Zakonom osigurava se zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.

Vidimo da je kroz ovaj Zakon prepoznat veliki broj osnova kroz koje se građanima omogućava zaštita od diskriminacije. Stvoren je kvalitetan zakonodavni okvir, no ostaje pitanje provođenja odredbi ovog Zakona u praksi.

Zakon o suzbijanju diskriminacije također definira uznemiravanje i spolno uznemiravanje.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje; dok je spolno uznemiravanje svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Sukladno ciljevima Hollaback! pokreta, u ovom Zakonu možemo pronaći temelje za zaustavljanje uličnog uznemiravanja. Iako ulično uznemiravanje nije definirano kao takvo, u definiciji uznemiravanja možemo pronaći sličnosti sa uličnim uznemiravanjem te osjećajima koje žrtve iskazuju poslije takvih napada. Ulično uznemiravanje nerijetko ima i elemente spolnog uznemiravanja. Zakonom o suzbijanju diskriminacije propisane su kazne za fizičke i pravne osobe koje postupe suprotno odredbama Zakona.

Za suzbijanje diskriminacije nadležan je pučki pravobranitelj čiji ured se nalazi u Zagrebu na adresi Trg hrvatskih velikana 6, 10 000 Zagreb.

Kontakt telefoni:

+3851 4851 855

+3851 4851 853

Fax: +3851 6431 628

email: [email protected]

 

Odredbe Kaznenog zakona

Kazneni zakon predviđa novčane ili zatvorske kazne za neka ponašanja kojima se osobe teže ugroze ili povrijede. U nastavku su opisana neka kaznena djela koja mogu biti značajna za temu rodno uvjetovanog nasilja ili uličnog uznemiravanja.

Kazneni zakon propisuje kaznena djela uvrede, sramoćenja i klevete te za njih propisuje novčanu kaznu.

Ovaj Zakon također propisuje kazneno djelo spolnog uznemiravanja te ga definira kao svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Za ovo kazneno djelo propisana je kazna zatvora.

Novim Kaznenim zakonom uvedeno je kazneno djelo nametljivog ponašanja koje se definira kao ponašanje koje osoba ustrajno i kroz dulje vrijeme prati ili uhodi drugu osobu ili s njom uspostavi ili nastoji uspostaviti neželjeni kontakt ili je na drugi način zastrašuje i time izaziva tjeskobu ili strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba kaznit će se kaznom zakona do jedne godine.

 

Svi slučajevi uličnog rodno uvjetovanog uznemiravanja povrjeđuju prava osobe, njenu ravnopravnost i dostojanstvo. Počinitelji takvih ponašanja uznemiravaju, vrijeđaju i diskriminiraju stoga nije prihvatljivo da oni svoja ponašanja smatraju pravom na izražavanje vlastitog mišljenja. Svatko ima pravo na izražavanje vlastitog mišljenja, ali dok time ne krši prava drugih ljudi. U slučajevima uličnog rodno uvjetovanog uznemiravanja, prava uznemiravane osobe su značajno narušena. Stoga takve slučajeve treba shvaćati kao neprihvatljivo ponašanje. Osoba koja je doživjela ulično rodno uvjetovano uznemiravanje često neće moći dobiti kaznenopravnu zaštitu, ali je ove oblike uznemiravanja ponekad moguće prekršajno sankcionirati. Kaznenopravna zaštita podrazumijeva zaštitu prava koja se ostvaruje postupkom pokrenutim pred sudom te sud izriče kaznu dok prekršajne sankcije mogu izreći i jedinice lokalne samouprave i druga tijela kako je to propisano zakonom. Moguće je očekivati da će počinitelj, ukoliko bude kažnjen za prekršaj dobiti novčanu kaznu, kaznu zatvora, mjere upozorenja (opomena i uvjetna osuda), zaštitne mjere te odgojne mjere.

Kada doživite bilo koju vrstu uličnog uznemiravanja, možete učiniti sljedeće:

Pri reagiranju na ulično uznemiravanje važno je da odaberete način za koji sami smatrate da je ispravan te koji je u skladu sa vašim osjećajima kao žrtve uznemiravanja.

 

Napisala: Marijana Filipović

 

Nema komentara
Fizički napad, Priče

Tamarina priča: Pokušaj silovanja

Lik me je pratio, ulazila sam u zgradu u kojoj živim (u Beogradu) i prišao mi je s leđa, gurnuo uz vrata i stavio prste dole. Nekako sam uspela da ga odgurnem i uđem u zgradu, pritom sam slomila ključ. Kada je video da ne može da uđe, da je zaključano počeo je da trči. Nazvala sam policiju. Tri muškarca su došla, onaj koji me je ispitivao me je pitao kako sam bila obučena i objasnio mi je da to NIJE pokušaj silovanja već bi to bilo da se on skinuo i mene kao žrtvu skinuo i već počeo nešto da radi. To je bilo u aprilu ove godine. I dalje imam traume kada se vraćam kući. Najviše nerazumevanja i diskriminacije sam doživela od feminističkih organizacija i samih “feministkinja”.

Čuvam ti leđa
13+

Nema komentara
Diranje, Priče, Vrijeđanje

Martinina priča

Gospodin koji je imao naočale i štap za slijepce (a nije bio slijep) stajao je na tramvajskoj stanici Kvaternikov trg. Štapom je dirao stražnjice nekoliko žena, koje su to ignorirale jer se pravio slijep. Nakon što je to 2-3 puta napravio jednoj gospođi shvatila je da nije slijep (smijao se) i verbalno ga je napala (u kontekstu “kako ga nije sram” i sl.), nakon čega je ušla u tramvaj u kojem su je ponovno “napali”, ovoga puta verbalno mladi dečki u tramvaju kojima je to bilo vrlo duhovito. Cijeli tramvaj se u dernjavi uključio u razgovor o tome je li gospodin “slijepac” vrlo duhoviti šaljivdžija ili seksualni napadač. Do zaključka nije došlo. Mladi dečki su i dalje veselog “slijepca” nastavili smatrati šaljivdžijom unatoč upućenom argumentu kako ga vjerojatno ne bi tako smatrali da se radi o njihovoj djevojci, sestri ili kćeri.

Čuvam ti leđa
8+

Nema komentara
Hollaback - obavijesti, o nama

Tražimo volontere i volonterke!

Želiš li nam pomoći u suzbijanju uličnog uznemiravanja te podizanju svijesti o istom problemu? Dosta ti je uznemiravanja ili pasivnog promatranja uznemiravanja bez ikakve reakcije? Zanimaju te feminizam i ljudska prava? Imaš neke vlastite ideje što bi radio/la ili o čemu bi pisao/la? Zarazi se aktivizmom te nam pomogni u Hollabacku, postani dio globalnog Hollaback! tima, a usput stekni korisno volontersko iskustvo.

 

Tražimo osobe za:

- Pisanje o uličnom uznemiravanju iz osobne perspektive; o aktualnim temama vezanim uz feminizam, aktivizam, rodno nasilje,  LGBTQ prava…; prevođenje članaka

- Izradu plakata i materijala, snimanje i montažu promotivnog spota, fotografiranje

Sudjelovanje u našim aktivnostima: edukacija osoblja u klubovima, analiza reklama u javnim prostorima, evaluacija sigurnosti kvartova, organizacija filmskih večeri

…a uvijek smo spremni saslušati tvoje ideje i podržati te u njihovom provođenju!

 

Što trebaš napraviti ako si zainteresiran/a?

1. Pošalji nam svoj kontakt i u par riječi opiši što te motivira na [email protected]

2. Dođi u srijedu, 26. 11. u 19h u Net klub MaMa, Preradovićeva 18 na predstavljanje Hollabacka, upoznavanje i dogovor oko prvih aktivnosti

3. Budi spreman/a na sastanke volontera koji će održavati svake zadnje srijede u mjesecu u popodnevnim satima i na savjesno provođenje zadataka

Nema komentara
Hollaback - obavijesti, o nama

Hollaback Hrvatska & VoxFeminae festival

VoxFeminae festival  već osmi put za redom donosi uzbuđenje svima koji prate i/ili aktivno rade na promociji ženskih i LGBTIQ prava! Sve bogatiji sadržaj festivala, osim stalnih posjetitelja/ica, privlači i sve više novih lica koji su se tek zainteresirali za teme rodne ravnopravnosti.

Članicama Hollabacka je to svake godine poticaj za (još jedno :-))  druženje i inspiraciju, a ponosne smo što već druge godine dajemo i svoj doprinos aktivnim sudjelovanjem na festivalu.

Tako smo ove godine dio community – teen – programa u sklopu kojeg ćemo za tinejdžersku populaciju provesti radionicu. Potaknuti čestim upitima o tome kako reagirati na uznemiravanje – bilo da smo u ulozi slučajnih promatrača/ica, bilo da se uznemiravanja događa nama – odlučili smo veći dio radionice posvetiti raspravi i vježbanju načina reakcije na uznemiravanje. U tome će nam pomoći i Forum teatar – ili teatar potlačenih – kojeg je prvi predstavio Augusto Boal kako bi pokazao ljudima da mogu promijeniti svoju okolinu. Forum teatar nije klasičan teatar jer publika ima pravo sudjelovanja te može utjecati na finalnu soluciju scene. Drugim riječima, sudionici/ce radionice glumit će scenarije uznemiravanja a nakon završetka scenarija svatko iz publike može zamijeniti glumce/ice i ponuditi svoj scenarij – što pruža dobru priliku za raspravu o prikladnim načinima reakcije.

Time želimo doprinijeti osnaživanju osoba koje su uznemiravane ili bi to mogle biti, te potaknuti aktivnije uključivanje slučajnih promatrača/ica.

Više na: http://www.voxfeminae.net/2014/pet-14-11/item/6574-11-00-teen-hollaback-hrvatska-forum-teatar-o-ulicnom-uznemiravanju

Nema komentara
Hollaback - obavijesti, o nama

Istraživanje diljem svijeta!

Hollaback je pokrenuo suradnju s profesoricom Beth Livingston s Cornell University / ILR School u New Yorku kako bi bolje razumjeli iskustva i utjecaj uličnog uznemiravanja.

Što radimo? U listopadu  smo pokrenuli online anketu u velikom broju zemalja na 6 kontinenata. Linkove na anketu distribuirat ćemo putem društvenih mreža i medija s ciljem dobivanja što većeg broja podataka, koje ćemo koristiti za bolje razumijevanje uličnog uznemiravanja u internacionalnom kontekstu.

Kako možete pomoći? Ispunite anketu! Ispunite anketu i pošaljite je na što veći broj osoba. Što više sudionika/a—muškaraca i žena—to bolje. Molimo da sudjeluju samo osobe iznad 18 godina.

Što možete očekivati? Uz demografska pitanja, pitamo o iskustvima s uznemiravanjem, reakcijama na uznemiravanje i dr. Anketa je u potpunosti anonimna. Sažetak i objavu rezultata možete očekivati početkom 2015.

Imate još pitanja? Možete kontaktirati koordinatorice Hollabacka Hrvatska na [email protected] Ako želite više informacija o samom istraživanju/anketi, kontaktirajte Prof. Beth Livingston ([email protected]).

LINK NA  ANKETU (Hrvatska, hrvatski jezik):  https://cornell.qualtrics.com/SE/?SID=SV_d6GzLAw5ikfSVrn

LINK NA  ANKETU(Hrvatska, engleski jezik): https://cornell.qualtrics.com/SE/?SID=SV_3khfeVaGMWbErQh

HVALAi nemojte zaboraviti proslijediti link na anketu!

Nema komentara
Članci

Belgija: prema novom zakonu, seksualno uznemiravanje (na ulici) će se kažnjavati zatvorom

femme-de-la-rueBelgija je predstavila novi zakon kojim će se seksualno uznemiravanje kažnjavati kaznom do 1100 eura ili godinom zatvora. U Belgiji već postoje zakoni protiv seksualnog uznemiravanja, no cilj ovog zakona je zaštiti ostale žrtve, kojima se seksualno uznemiravanje događa na ulicama, izjavljuju potpredsjednik vlade, ministar unutrašnjih poslova te ministrica jednakih mogućnosti Joele Milquet.
Prema novom zakonu, seksualno uznemiravanje uključuje „geste ili izjave čiji je cilj izražavanje prezira za jednu ili više osoba drugog spola, samo na temelju njihovog roda. Uznemiravanje je isto tako upućivanje geste i izjave kako bi se takve osobe prikazalo inferiornima te ih se reduciralo na seksualnu dimenziju na način koji predstavlja napad na njihov dignitet.“
Novi zakon ne kriminalizira samo uznemiravanje na ulicama i na radnom mjestu, nego cilja i na online – seksizam, poput zadirkivanja očeva  koji se brinu za djecu umjesto žena ili vrijeđanja žena zbog  načina odijevanja.

Novi zakon proguran je nakon što je studentica Sofie Peeter skrivenom kamerom snimala zlostavljanja koja su joj se događala tokom šetnje ulicama Brisela. Materijal se može pogledati u dokumentarcu Femme de la Rule ( Žene ulice) koji je objavljen 2012 godine. Prvo pitanje koje si žena postavlja je: „Radi li se o meni? Zar sam nešto krivo napravila, zar nešto ne štima s mojom odjećom? Kada sam napravila taj film vidjela sam da se ne radi o meni, mnoge žene imaju isti taj problem, izjavila je Peeters za Belgijsku televiziju.
Dokumentarac Femme de la Rue potaknuo je javnu debatu o uznemiravanju žena te izazvao kontroverzu.
Kako prenosi the Guardian, film je potaknuo niz twitter uvreda u Francuskoj, nakon što je jedan muškarac napisao da nikad nije čuo da se netko žali na ulično uznemiravanje, te da je priča iz Brisela sigurno izloliran slučaj. Stotine žena su na twitteru objasnile da su također bile uznemiravane, priče se mogu pročitati pod hashtagom hashtag #harcelementderue (street harassment) i #harcelementdemetro (underground harassment).

Belgija ima visoku stopu silovanja, prema nizozemskom časopisu De Morgen, između 2009 i 2011, broj prijavljenih slučajeva silovanja povečao se s 3,360 na ,038 – čak 20% više. Izvještaj je napravljen prema podacima iz minstarstva pravosuđa. 11,170 slučajeva silovanja bilo je prijavljeno između siječna 2009. godine i prosinca 2011. Godine. Stopa silovanja na 100,000 stanovnika bila je 28.1 2011 godine, izvještava UN.

 

Prevela i prilagodina Ines Virag

Izvor: International bussines times Belgium: sexual harassment punished with imprisonment under new law

Nema komentara

Pogledajte arhivu


Powered by WordPress