Najave

Projekt “LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu” provodi prvo istraživanje o radničkim uvjetima LGBTI osoba

U sklopu projekta “LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu”, udruge Prostor rodne i medijske kulture K-zona, BRID – Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Lezbijska organizacija Rijeka – LORI i Zora; u suradnji s udrugama Zagreb Pride i Trans Aid te uz podršku Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova provodi prvo istraživanje među LGBTI zaposlenicima/cama.

 

Cilj je istraživanja prikupiti podatke o trenutnom stanju radnih uvjeta LGBTI osoba, kao i podići svijest o važnosti implementacije anti-diskriminacijskih praksi u radnom okruženju. Istraživanje LGBTI zaposlenika/ca prvo je takve vrste koje se provodi u Hrvatskoj, a između ostalih ispituje pitanja otvorenosti o orijentaciji i/ili seksualnom i rodnom identitetu na radnom mjestu, pitanja o partnerskom statusu i stavove kolega i nadređenih, prepreke s kojima se suočavaju na poslu vezanih za njihovu orijentaciju, identitet i izražavanje; instrumente suzbijanja diskriminacije na radnom mjestu ali i iskustva uznemiravanja na poslu te prijavu istih.

 

Istraživanje je za ispitanike/ce u potpunosti anonimno; a rezultati će se koristiti isključivo u svrhe zagovaračkih aktivnosti unutar projekta “LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu”. Kako bi istraživanje rezultiralo reprezentativnim uzorkom, na ispunjavanje su pozvane su LGBTI osobe zaposlene u javnom, civilnom i privatnom sektoru. Upitnik mogu ispuniti i osobe koje nisu trenutno zaposlene, ali imaju prethodno radno iskustvo; kao i osobe koje rade za više poslodavaca s različito sklopljenim ugovorima.

 

Upitnik sadržava 40-tak pitanja, a ispunjavanje upitnika traje do 30 minuta. Upitnik se može pronaći na ovom linku (https://www.surveymonkey.com/r/TS8QPGC) a rok za ispunjavanje je 30. kolovoza 2016.

 

Projekt “LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu” nastavlja se uz istraživanja, panele i radnu grupu

 

Projekt “LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu”, nakon održanih edukacija “Ljudska prava i aktivno građanstvo” za studente/ice Pravnog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te Filozofskih fakulteta u Zagrebu i Rijeci (obuhvaćeno preko 60 sati edukacije i 149 prijavljenih studenata/ica), u svojoj je drugoj fazi u kojoj se fokusira na LGBTI radničke uvjete u privatnom, civilnom i javnom poslovnom sektoru te iskustva LGBTI zaposlenika/ica s diskriminacijom na radnom mjestu kroz dva istraživanja: među poslodavcima i samom LGBTI zajednicom.

 

Osim navedenog, nakon provedenih istraživanja u Zagrebu će se održati drugi panel u sklopu projekta na temu pozitivnih EU praksi po pitanju zaštite LGBTI radničkih prava; a s radom je krenula i radna grupa koja za cilj ima izradu programskih dokumenata – smjernica za poboljšanje kolektivnih ugovora u kontekstu suzbijanja diskriminacije LGBTI osoba i ključnih segmenata te preporuka o sadržaju Indikatora za LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu.

 

Za više informacija o projektu pratite službenu web stranicu Ravnopravnost.lgbt.

Nema komentara
Hollaback - obavijesti, o nama

Pismo podrške LGBTIQ zajednici u Orlandu

Prenosimo i potpisujemo pismo izvršne direktorice Hollabacka, Emily May.

 

 

Draga Hollaback! Zajednice,

Javljamo se s teškom boli u srcu. Tragedija u Orlandu bila je jedna od najsmrtonosnijih masovnih pucnjava u SAD-u. Dogodilo se na Latino noć  u Pulse-u, a one koje smo izgubili/e su bili/e uglavnom pripadnici/e LGBTIQ populacije, različitih etničkih pripadnosti. (više…)

Nema komentara
Članci

160+ PRIMJERA MUŠKIH PRIVILEGIJA U SVIM SFERAMA ŽIVOTA ( II. DIO)

Maisha Z. Johnson (everydayfeminism.com)

 

Donosimo nastavak brojnih muških privilegija koje pronalazimo u svakodnevnom životu. (više…)

Nema komentara
Diranje, Fizički napad, Priče, Vrijeđanje

Uznemiravanje naše svagdašnje

U zadnjih se nekoliko dana bavim uznemiravanjem pripadnica ženskog roda. U utorak sam bila na SJAJNOJ tribini Hollabacka i Ženske sobe, s kojima imam privilegiju već neko vrijeme surađivati, na kojoj smo pričali o sigurnosti našeg kvarta (Maksimir) i uličnom uznemiravanju u istom, no u ovom postu neću pisati o samoj tribini (za to će još biti prilike), već o onome na što me promišljanje o ovoj temi potaknulo. Pisat ću o onome o čemu se ne govori, o čemu se šuti, što je još uvijek tabu, a što se događa svakodnevno u našoj okolini. Pisat ću o tome koja sam sve sranja morala pretrpjeti u svojih trideset osam godina samo zato što sam – žena! (više…)

Nema komentara
Hollaback - obavijesti, o nama

KVARTOVI SIGURNI OD UZNEMIRAVANJA?

Projekt sigurni kvartovi – sažetak rezultata

Kako bi analizirali sigurnost gradske četvrti Maksimir te, na osnovi analize, doprinijeli povećanju sigurnosti i osnaživanju mladih u četvrti, inicijativa Hollaback Hrvatska[1] je u partnerstvu s organizacijom Ženska soba – Centar za seksualna prava provela istraživačke aktivnosti i uključila mlade iz Učeničkih domova Maksimir i Dora Pejačević.

 Analiza sigurnosti na javnim mjestima, s naglaskom na rodni aspekt tj. rodno uvjetovano uznemiravanje na javnim mjestima, uključila je fokus grupe s mladima, ankete s konobaricama te obilazak četvrti Maksimir mladima uz vođenje evidencije o faktorima koje mogu ugroziti osjećaj sigurnosti. Obilazak četvrti (tzv. „safety audit“) prepoznat je od strane UN-a kao primjer dobre prakse za podizanje svjesnosti o uličnom uznemiravanju tijekom kojeg se procjenjuje stanje četvrti s obzirom na faktore koji ugrožavaju osjećaj sigurnosti[2]. Polazeći od te ideje, analiza sigurnosti obilazak kvarta kombinira s drugim oblicima istraživanja: fokus grupe s mladima i ankete s konobaricama. Za obje skupine smo pretpostavili/e da su posebno ugrožene skupine po pitanju uznemiravanja, te smo kod mladih još htjeli ispitati njihovu percepciju uličnog uznemiravanja u odnosu na druge prijetnje sigurnosti i izvidjeti na koji način interpretiraju njegove uzroke.

 

Rezultati istraživanja potvrdili su, na razini jednog lokaliteta tj. na razini gradske četvrti Maksimir, visoku učestalost uličnog uznemiravanja, njegove negativne posljedice i u određenoj mjeri njegovo neprepoznavanje:

  • Djevojke i konobarice redovito doživljavaju ulično uznemiravanje. 84% konobarica je doživjelo ulično uznemiravanje, a djevojke navode brojna i razna iskustva uznemiravanja.
  • Visoka učestalost rodno uvjetovanog uznemiravanja potvrđena je u klubovima i kafićima: 68% konobarica je doživjelo uznemiravanje na svom radnom mjestu, a mladi u fokus grupama navode kako je učestalost uznemiravanja ali i fizičkog nasilja među mladima učestalija na mjestima izlaska nego na javnim mjestima.
  • Najčešći oblici su neželjeni komentari i geste, a najrjeđi (no ne i rijetki) oblik je uhođenje.
  • I konobarice i djevojke navode negativne emocije uslijed uznemiravanja (ljutnju i strah). To je u skladu s postojećim istraživanjima koji uznemiravanje smještaju u kontinuum rodnog nasilja te ukazuju na brojne individualne (nisko samopouzdanje, negativni osjećaji poput straha i ljutnje, samoobjektivizacija žena kroz podsjećanje na to da ih društvo vrednuje preko njihovog izgleda) i društvene posljedice (dolazi do osjećaja nesigurnosti i povlačenja iz javnih prostora, pa žene počnu doživljavati da javna mjesta nisu za njih, čime se zadržava hijerarhija rodova u svakodnevnom životu)[3].
  • I mladići i djevojke pretpostavljene uzroke uznemiravanja smještaju u kontekst uobičajenog obrasca odrastanja, ponašanja i flerta među spolovima: jak spolni nagon mladića i logična posljedica flerta u kojem se očekuje aktivnost mladića i pasivnost djevojaka. Međutim, takve interpretacije samo normaliziraju uznemiravanje umjesto da ga preispituju.

 

Rezultati ukazuju na neke okolinske faktore koje je potrebno mijenjati kako bi se povećala sigurnost na javnim mjestima. Obilazak četvrti pokazao je da zone koje su premalo osvijetljene, u kombinaciji s neodržavanim prostorom (primjerice zapuštenim zgradama i dvorištima, demoliranim stanicama javnog prijevoza), malim protokom ljudi i zatvorenosti (raslinje ili ograde onemogućuju vidljivost) znatno smanjuju osjećaj sigurnosti na javnim mjestima.

Ovo istraživanje je u Hrvatskoj prvi pokušaj analize sigurnosti na javnim mjestima koje uzima u obzir rodni kontekst (kroz naglasak na rodno ulično uznemiravanje i naglasak na subjektivan osjećaj sigurnosti žena na javnim mjestima) u gradu Zagrebu. Želja nam je njime postaviti standarde za daljnja istraživanja ove teme u drugim gradskim četvrtima ili dubljom analizom stanja u gradskoj četvrti Maksimir.

Link na cijeli izvještaj s detaljnim rezultatima i zaključcima nalazi se ovdje: Sigurni_kvartovi_Izvjestaj

 

PREPORUKE

OSVJEŠTAVANJE O PROBLEMU RODNOG ULIČNOG UZNEMIRAVANJA:

  • Osvijestiti i informirati sve građane i građanke o pojavnosti, poslijedicama i neprimjerenosti rodnog uznemiravanja te potaknuti njihovu reakciju kada promatraju ulično uznemiravanje, kroz informativne kampanje i edukacije, primjerice kampanje u javnom prijevozu.
  • Podizati svjesnost o ovom problemu kroz razne akcije koje angažiraju lokalno stanovništvo: tribine u kojima stanovnici/ice mogu podijeliti svoja iskustva; članci o ovom problemu u lokalnim novinama.

 

MEHANIZMI DRUŠTVENE INTERVENCIJE I PODRŠKE OSOBAMA KOJE SU DOŽIVJELE UZNEMIRAVANJE:

  • Prepoznati ulično uznemiravanje kao društveni problem za koji je potrebno predvidjeti mehanizme društvene intervencije i podrške (i osobi koja se nasilno ponaša i osobi koja je doživjela nasilje) kako bi se pravovremeno prevenirali teži oblici nasilja. Da bi se to osiguralo, potrebno je:
    • Pravno regulirati uznemiravanje kao oblik nasilničkog ponašanja kako bi se utjecalo na počinitelje i osvijestilo ih o štetnosti ponašanja.
    • Kreirati tretmanske programe za počinitelje uznemiravanja (programi edukacije, osvještavanja i modifikacije ponašanja po uzoru na programe za ostala lakša nasilnička ponašanja).
    • Kapacitirati javne službe (policiju, sudove i centre za socijalnu skrb) da prepoznaju štetnost uličnog uznemiravanja i pravovremeno reagiraju.
    • Unutar sustava pravosuđa ili socijalne politike osigurati uvjete za podršku osobama koje su doživjele uznemiravanje i nasilje (npr. za konobarice koje ne dobivaju podršku na radnom mjestu ili za druge osobe koje su doživjele uznemiravanje i nemaju se kome obratiti), primjerice kroz centralno mjesto za pritužbe i pravnu podršku.

 

PREPORUKE ZA KAFIĆE I KLUBOVE:

  • Posvetiti više pažnje uznemiravanju koje se događa u klubovima i kafićima:
    • detaljnije istražiti učestalost i oblike uznemiravanja,
    • educirati zaštitare u klubovima da razumiju problem i na adekvatan način reagiraju na njega,
    • osvijestiti i educirati vlasnike kafića i klubova o problemu te kreirati ‘sigurne zone’ unutar kafića,
    • osvijestiti i informirati sudionike/ice u programu kluba (DJ-e, bendove, voditelje klubova) o ovom problemu te ih uključiti u informativnu kampanju.

 

PREPORUKE ZA OBRAZOVNI SUSTAV:

  • Educirati mlade, kroz formalno obrazovanje, ali i kroz neformalne obrazovne programe za prepoznavanje uznemiravanja, štetnosti takvog ponašanja te mogućim reakcijama i traženju podrške, kako za one koji promatraju uznemiravanje tako i za one koje su izravno uznemiravane.
  • Poticati alternativne modele interakcije mladića i djevojaka utemeljene na međusobnom poštovanju, koji preispituju trenutne rodne uloge i norme (kao što je percepcija da se mladići ne mogu suzdržati, erotiziranje muške agresije ili predstavljanje žena kao seksualne objekte) te uče o ravnopravnijim odnosima među spolovima, kroz formalno obrazovanje, ali i kroz neformalne obrazovne programe.
  • Regulirati reakciju na uznemiravanje u obrazovnim ustanovama (osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima): izrada pravilnika koji zabranjuju uznemiravanje jer je oblik nasilničkog ponašanja; uključivanje mladića uznemiravatelja u tretmanske programe; kreiranje ‘sigurnih zona’ oko škola i učeničkih domova.

 

NADZOR NAD / PRAĆENJE SPORNIH LOKACIJA KOJE UGROŽAVAJU SIGURNOST

  • Planirati redovite obilaske četvrti u koju se uključuju razni sudionici/ice četvrti – voditelji/ice kafića i dućana, stanovnici/ice, učenici/ice i drugi iz četvrti.
  • Omogućiti izvještavanje lokalnog stanovništva o spornim točkama u kvartu i iskustvima nasilja i uznemiravanja, kroz mobilne aplikacije ili kroz fizičko i virtualno mjesto na kojem se skupljaju pritužbe građana/ki. Pritužbe, u kojem god obliku predane, trebale bi biti transparentne (odmah vidljive i vlastima i svim zainteresiranim građanima i građankama) te bi lokalne vlasti trebale imati sustav pravovremenog reagiranja na pritužbe.
  • Osigurati da se postojeći sustavi podrške (policija, komunalni redari) osvijeste o ovom problemu i adekvatno reagiraju na njega.

 

[1] Hollaback! je međunarodni pokret posvećen iskorjenjivanju uličnog uznemiravanja žena i LGBTIQ osoba.

Hollaback! Hrvatska je lokalni ogranak međunarodnog pokreta, a osnovan je kao neformalna inicijativa 2011. Projekt Sigurni kvartovi provodi se uz volonterski angažman članica i članova inicijative Hollabacka Hrvatska i partnerske organizacije Ženska soba  – Centar za seksualna prava.

[2] Web stranice UN Women, Safe Cities http://www.endvawnow.org/en/articles/251-safe-public-spaces-for-women-and-girls.html?next=252

[3] Bowman, C. G. (1993).Street harassment and the informal ghettoization of women. Harvard Law Review, 106 (3): 517–580.

i Kearl, H. (2010). Stop Street Harassment: Making Public Places Safe and Welcoming for Women. Santa Barbara: Praeger.

 

Nema komentara
Hollaback - obavijesti, o nama

Pismo podrške inicijativi Akademska solidarnost

hollabackInicijativa Hollaback! Hrvatska ovim putem šalje podršku inicijativi Akademska solidarnost i Plenumu Filozofskog Fakulteta u Zagrebu.

Protivimo se svakom pokušaju netransparentnog i nedemokratskog odlučivanja fakultetske uprave u guranju ugovora s Katoličkim bogoslovnim fakultetom koji je očigledno donesen na štetu studenata i studentica Filozofskog fakulteta. Protivimo se i autoritarnoj poziciji uprave koja zanemaruje i ignorira stajališta vlastitih studenata i studentica i zatire njihove aktivne napore u očuvanju nezavisnosti vlastitog fakulteta od klerikalnog utjecaja.

Kritičko mišljenje kao i propitkivanje društvenih struktura moći mora biti omogućeno unutar obrazovnih institucija poput sveučilišta, te se svako onemogućavanje takvih napora, kao i zatiranje u Ustavom zajamčena načela sekularnosti, jednakosti i slobode, treba osuditi te se protiv istih boriti.

U Zagrebu, 14.4.2016.

Nema komentara
Hollaback - obavijesti, o nama

MEĐUNARODNI TJEDAN PROTIV ULIČNOG UZNEMIRAVANJA

DSC_1864Ove nedjelje, 10.4. započeo je međunarodni tjedan protiv uličnog uznemiravanja. Prilika je to da se kolektivno pokuša podići razina svjesnosti o tome što je ulično uznemiravanje, zašto se, koliko često i kome događa te da se naglasi kako je ono sveprisutno i nije ok. (više…)

Nema komentara
Hollaback - obavijesti, o nama

POZIV NA TRIBINU: PREDSTAVLJANJE REZULTATA PROJEKTA SIGURNI KVARTOVI

  • Je li kvart Maksimir siguran za sve? Što o tome kažu srednjoškolci/ke, što konobarice?
  • Što smo otkrili obilaskom kvarta – gdje se osjećamo sigurno a gdje nesigurno i iz kojeg razloga, treba li nešto mijenjati u kvartu?
  • Što znači sigurnost na javnim mjestima? Je li se percepcija sigurnosti na javnim mjestima razlikuje ovisno o spolu?
  • Je li ulično uznemiravanje prijetnja sigurnosti na javnim mjestima, i za koga?
  • Kako planirati i projektirati javne prostore s obzirom na sigurnost i rodni aspekt?

 

Ovo su neka od pitanja na koje ćemo se osvrnuti na tribini na kojoj ćemo predstaviti rezultate analize sigurnosti projekta u četvrti Maksimir, koje je provela inicijativa Hollaback Hrvatska u suradnji sa udrugom Ženska soba kroz ljeto i jesen 2015. godine.

(više…)

Nema komentara

Pogledajte arhivu


Powered by WordPress