Briješ se kao muškarac. Zašto bi se njegovao kao žena?

 

 

niveaNije novost da su gotove sve, pa i najbanalnije stvari koje susrećemo u svakodnevnom životu, užasno rodno binarno podijeljene. Od frizera/ki, odjeće i obuće, kozmetike, pa sve do filmova za “nju” i “njega” (da, i to postoji u kinima). Što nam te podjele zapravo žele reći? Žele reći da žene moraju imati dugu kosu, da moraju nositi usku, pastelnu odjeću, da moraju koristiti kozmetiku u vrijednosti od 3.000 kuna mjesečno da bi bile imalo prihvatljive u društvu, a ako žele pogledati film, moraju obavezno pogledati romantičnu komediju jer žene zasigurno ništa drugo ne zanima.

Kao da to nije dovoljno diskriminatorno, pojavili su se billboardi koji nas malo suptilnije podsjećaju da nismo ni blizu jednakosti s muškarcima. Za oko mi je najviše zapeo jedan koji kaže: “Briješ se kao muškarac, zašto bi se njegovao kao žena?” Radi se o reklami za njegu kože poslije brijanja, a na plakatu vidimo dva muškarca koji odmaraju s maskama na licu i krastavcima na očima. Gledala sam dugo u tu reklamu, svaki put kad bih čekala tramvaj, jer sam pokušavala shvatiti nekoliko stvari. Prvo, koža je koža, dlake su dlake, brijanje je brijanje. Jednostavno. Neovisno o spolu. Ali na pitanje “Zašto bi se njegovao kao žena?” automatski mi dolazi protupitanje: “A zašto ne?” Koja je to točno razlika? Ako zanemarimo na tren ono najočitije a to je da su stvari nepotrebno rodno binarne, što je točno toliko loše u tome da se muškarac njeguje kao žena? Zar smo stvarno toliko neravnopravne da se sada moramo ispričavati i zbog načina na koji se njegujemo? Očito jesmo, i očito nas se na to mora podsjećati na svakoj tramvajskoj stanici.

U moru seksističkih plakata koji reklamiraju odjeću, muškarci su uvijek obučeni do grla, a žene su uvijek polugole. To je već postalo toliko prihvaćeno da za drugi način ni ne znamo, pa više na takve reklame ni ne reagiramo. Međutim, na jednoj takvoj reklami gdje je bila polugola žena koja promovira zimske pulovere, također na tramvajskoj stanici, s markerom je bilo napisano “Žene nisu objekti!” Bila sam u gužvi pa nisam stigla pofotkati reklamu taj put, a drugi put kad sam se vratila, poruka je već bila obrisana. Bitno da se takve stvari sankcioniraju u roku od 24 sata, dok pozivi na mržnju i diskriminatorne poruke stoje i po nekoliko godina. Malo sam proučavala te “gerilske” poruke po reklamama i shvatila da ono što markerom pišu 15-godišnji dečki dok čekaju tramvaj nije puno drugačije od onih koji takve reklame slažu i plasiraju. Primjerice, na jednom billboardu koji reklamira putovanja, nalaze se tri osobe pored mora. Djevojka u bikiniju u prvom planu i dva dečka koja gledaju u nju, a nama su okrenuti leđima. Prva stvar koja je bila napisana na plakat bilo je “GDJE SU SISE?” na prsima djevojke. Nimalo suptilne, seksualne poruke, koje su bile također usmjerene djevojci bile su napisane na leđima dečkiju na plakatu.

Što nam to govori? Da ako i reagiramo, reagiramo prekasno. Ne opravdavam patrijarhalni mentalitet koji počinje od malih nogu u društvu, ali mislim da je srž problema ipak u ogromnim industrijama koji prvi plasiraju takve poruke, samo na malo suptilniji način. Te industrije su već toliko lukavo uhodane i integrirane u društvu, da nam mogu servirati zaista bilo što, a mi smo prisiljeni/e to gledati. A kada smo od malih nogu okruženi/e takvim porukama, ne razmišljamo previše o njima već ih jednostavno prihvaćamo kao nešto što nas definira. Što je pogrešno.

Sve oko nas, što god gledali/e i gdje god prolazili/e, govori nam da nismo jednake, da smo slabiji spol, da se moramo dokazivati i uređivati – ne zbog sebe – već da bi nas društvo prihvatilo. Verbalno, mentalno, fizičko, suptilno, medijsko i svako drugo nasilje kojemu smo izložene svakoga dana, na svakom koraku, stalno se opravdava time da smo jednostavno “preosjetljive”, da pretjerujemo, i u konačnici da jednostavno nismo jednake muškarcima iz razloga koji veze nemaju sa zdravim razumom, ali su prihvaćena društvena norma.

Za kraj predlažem jedan iskreni slogan, da se podsjetimo na čemu smo i zašto nam treba feminizam:

  “Rođena si kao žena, zašto bi imala jednaka prava kao muškarac?”


Mariana Cerovečki

 

 

Jedan odgovor na "

  1. Bravo, u potpunosti se slažem sa svime napisanim, ali dodao bih da ipak ima polugolih muškaraca i potpuno odjevenih žena na plakatima, doduše ne u jednakom ili približno jednakom omjeru.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *