Često postavljana pitanja

Vjerujemo da će vam sljedeći odgovori biti zanimljivi i pomoći prilikom razumijevanja Hollabacka. Ukoliko imate pitanja, pišite nam na [email protected]!

 

O ovoj stranici


 Kome je namijenjena ova stranica?

Svjesni smo da se ulično uznemiravanje najviše događa ženama i LGBTIQ pojedincima i zato se ova inicijativa prvenstveno obraća tim skupinama. Međutim ne isključujemo nikoga, obraćamo se svima koji žele podijeliti svoju priču i doprinijeti suzbijanju uznemiravanja u javnim prostorima.

 

Koji je cilj ove stranice?

Krajnji cilj je suzbijanje rodnog uličnog uznemiravanja. Želimo doprinijeti tome na sljedeće načine:

1. Putem objave priča i iskustava uličnog uznemiravanja postižemo sljedeće:

 – shvaća se da se ne radi o izoliranim, pojedinačnim slučajevima. Osobe koje su doživjele uznemiravanje shvaćaju da nisu same i podiže se svijest o tom problemu;

– ne daje se mogućnost trivijaliziranja problema. Imamo mogućnost pročitati kako se uznemiravana / napadnuta osoba osjećala u tom trenutku, i nemamo pravo reći „pa nije to ništa strašno“;

– sama mogućnost dijeljenja iskustva može puno značiti onoj/onome tko piše priču.

Svaka priča se automatski locira na karti objavljenoj na stranici. Ukoliko postoje više priča iz istog područja, to nam može poslužiti kao upozorenje drugima da izbjegavaju to mjesto.

2. Putem članaka i komentara o  ženskim i LGBTIQ pravima, muško – ženskim odnosima, sigurnosti na javnim mjestima itd. nudimo drugačiju perspektivu i dajemo mogućnost svima da se izraze.

3. Putem edukacije i istraživanja o tom problemu.

 

Planirate li prijavljivati uznemiravanje policiji?

Uz objavljivanje priča na web stranici osigurat ćemo podršku osobama koje su doživjele uznemiravanje na način da ćemo ih informirati o njihovim pravima, mogućnostima zaštite tih prava kao i o drugim organizacijama i institucijama koje im mogu pomoći.

Međutim, nećemo policiji prijavljivati uznemiravatelje nego ćemo podržati osobu koja je doživjela uznemiravanje da to sama prijavi policiji ukoliko postoje elementi za policijsko postupanje. Policija može postupati samo za ona ponašanja koja su protupravna te za koja može prikupiti potrebne dokaze stoga im je spremnost žrtve da ispriča što se dogodilo neophodna za daljnje postupanje.

Izuzeci su jedino slučajevi u kojima imamo saznanje da je počinjeno kazneno djelo koje smo svi dužni prijaviti te dobivanje drugih informacija koje nas obvezuju na daljnje postupanje.

 

 

O pojmovima  korištenim na našoj stranici


Što je rod, a što spol?

Riječ spol odnosi se na razlike između žena i muškaraca koje su posljedica biologije i nasljeđa, dok riječ rod označava one razlike između muškaraca i žena koje su posljedica društvene okoline i odgoja.

Muški ili ženski rod određen je shvaćanjem zadataka, ponašanja i uloga pripisanih muškarcima i ženama u društvu, u javnom i privatnom životu. To je definicija ženskosti i muškosti uvjetovana kulturom, i prema tome je promjenljiva u vremenu i prostoru – nešto što se smatralo ženskim ili muškim prije 100 godina više ne važi danas, isto tako ima velikih razlika u poimanju ženskosti i muškosti među kulturama.

Neki primjeri karakteristika spola su:

  • Žene imaju menstruaciju a muškarci nemaju
  • Muškarci imaju testise, žene ih nemaju

 

Neki primjeri karakteristika roda su:

  • Žene obično oblače suknje i šminkaju se, dok muškarci to ne rade
  • U većini zemalja se očekuje da muž zarađuje više od svoje žene i da će žena žrtvovati svoju karijeru radi djece
  • Očekuje se da će muškarac pozvati ženu na spoj ali čudno je ako je obrnuta situacija
  • U nekim zemljama mnogo više puše muškarci nego žene, budući da se tradicionalno ne smatra prikladnim da žene puše
  • U većini zemalja svijeta, žene rade više kućanskih poslova od muškaraca

 


Što je rodno uvjetovano ili rodno nasilje?

U našoj inicijativi koristimo termin „rodno uvjetovano“ ili “rodno” kako bi naglasili da je u podlozi nasilja rod /  spol: radi se o nasilju nad ženama ili LGBTIQ (vidi  rječnik) pojedincima.

 

Rodno uvjetovano nasilje prema UN-ovoj definiciji podrazumijeva „bilo koji oblik nasilja koji rezultira ili je vjerojatno da će rezultirati fizičkom, seksualnom ili psihološkom povredom ili patnjom žena, a uključuje  i same prijetnje takvim činom, prisilu ili deprivaciju slobode, a događa se u privatnom i javnom prostoru.“

 

Zašto smatramo da je kod takvog nasilja u podlozi spol odnosno rod, i što pod time mislimo?

1.    Prvo, prema UN-u, „termin rodno uvjetovano koristi se jer nasilje dijelom nastaje iz podčinjenog položaja žene u društvu.   Vjerovanja, norme i institucije mnogih kultura ozakonjuju i ovjekovječuju nasilje nad ženama. Iste radnje koje bi se kaznile kada bi bile usmjerene prema zaposleniku, susjedu ili poznaniku često se ne osporavaju ukoliko ih muškarci usmjere prema ženama, a to se posebno događa unutar obitelji.“

Iskustvo žena, istraživanja i statistike i govore o “nadzastupljenosti” jednoga – ženskoga – spola/roda kao onoga nad kojim se čini nasilje.

 

2.    Drugo, osim žena, i osobe homoseksualne orijentacije odnosno LGBTIQ (vidi  rječnik) pojedinci podložne su doživljavanju nasilja budući da se ne uklapaju u društveno prihvatljive norme o spolu i rodu – npr. društveno prihvatljivo je da se seksualno privlače osobe suprotnog spola, ili da je ponašanje i odijevanje u skladu s rodnom ulogom – odnosno ulogom pripisanom muškarcima i ženama.

 

 

A što je ulično rodno nasilje odnosno uznemiravanje?

Ulično nasilje je nasilje koje se događa na javnim mjestima – na ulici, parkovima ili sredstvima javnog prijevoza.

Uznemiravanje je oblik nasilja: „Svako neželjeno ponašanje koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.“ (definicija preuzeta iz Zakona o suzbijanju diskriminacije)

 

Rodno ulično uznemiravanje je uznemiravanje u javnom prostoru koje je uvjetovano spolom tj. rodom (vidi gore pod „rodno uvjetovano nasilje“).

Neki primjeri su: vrijeđanje, obraćanje pogrdnim imenima, komentiranje izgleda, diranje, masturbacija na javnom mjestu, praćenje, prijetnje napadom…

Postoje mnogobrojni oblici uznemiravanja i često nas pitaju gdje je granica između „komentara / lošeg dobacivanja“ i uznemiravanja. Vjerujemo  da je granica subjektivni doživljaj osobe koja je doživjela neko nepoželjno ponašanje – ako izaziva negativne emocije – npr. ako izaziva neugodu,  sram, ljutnju ili plaši onda je to uznemiravanje. Drugim riječima, definiciju uznemiravanja i granicu postavlja osoba koja je to doživjela.

 

Za više pojmova pogledajte naš rječnik.

 

 

O objavljivanju priča

 

Moram li dati svoje ime kad vam šaljem priču?

Priča je anonimna i mi ćemo objaviti samo ono što želite. Ako ne želite da se objavi Vaše ime, možete koristiti pseudonim (izmisliti bilo koje ime), a možete upisati i „anonimno“ u kućicu predviđeno za ime.

 

Moram li dati i e-mail kad vam šaljem priču?

Da. Priča je anonimna i nećemo objavljivati Vaš email. On nam služi samo kako bismo Vas mogli kontaktirati te kako bi smanjili mogućnost zloporabe.

 

 

Kako funkcionira povezivanje mjesta gdje se uznemiravanje dogodilo s kartom na stranici?

Mjesto gdje se dogodilo uznemiravanje a koje navodite kada nam šaljete priču automatski se povezuje s Google kartom na stranici. Svaka priča je označena posebnom oznakom ( „mjehurićem“) na karti.