Pravno okruženje u Republici Hrvatskoj

U jesen 2014. Hollaback donosi vodič o pravnom okruženju zemalja u kojima postoje ogranci inicijative.

Vodič je napravljen u suradnji s lokalnim odvjetnicima pojedinih zemalja. U Hrvatskoj je s pravnom analizom pomoglo Odvjetničko društvo Divjak, Topić & Bahtijarević. U nastavku donosimo hrvatsku analizu, a englesku verziju te analizu drugih zemalja možete naći u vodiču ovdje: http://www.ihollaback.org/wp-content/uploads/2014/10/Street-Harassment-Know-Your-Rights.pdf

 

Je li ulično uznemiravanje zabranjeno zakonom? Koja ponašanja su ilegalna?

Ulično uznemiravanje (npr. vrijeđanje, obraćanje pogrdnim imenima, komentiranje izgleda, diranje, masturbacija na javnom mjestu, prijetnje) kao podvrsta uznemiravanja nije posebno određena u zakonodavstvu Republike Hrvatske. Važeći Zakon o suzbijanju diskriminacije definira uznemiravanje kao širi pojam, a pod koje se može podvesti i ulično uznemiravanje. Navedeni zakonom je propisano kao uznemiravanje svako neželjeno ponašanje uzrokovano po nekoj od osnova (npr. rasa ili etnička pripadnost ili boje kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, rodni identitet, izražavanje ili spolna orijentacija itd.) koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Također, istim zakonom propisana je kazna za fizičku osobu koja s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja po nekoj od gore opisanih osnova povrijedi njegovo dostojanstvo, za takav prekršaj počinitelj će se kazniti novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna.

Spolno uznemiravanje je definirano kao svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi te koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Zakoni na nešto drugačije načine definiraju pojam spolnog uznemiravanja te bi bilo potrebno uskladiti te definicije da se preveniraju određeni provedbeni problemi (**referenca: Borić, R., Šinko, M. i Prlenda, S. (2009). Ostvarivanje politike jednakih mogućnosti za tekstilne radnice/ke. Centar za ženske studije, Zagreb).

 

Jesu li neka od sljedećih (u nastavku navedenih) ponašanja zasebno definiran u zakonima?

(a) Verbalno uznemiravanje?

Verbalno uznemiravanje (npr. vrijeđanje, obraćanje pogrdnim imenima, komentiranje izgleda, prijetnja) nije definirano kao posebna vrsta uznemiravanja već se takvo ponašanje može podvesti pod čitav niz zakonom određenih zabranjenih ponašanja (offences) kao što su:

  • Zakonom o suzbijanju diskriminacije određeno je kao spolna diskriminacije između ostalog i svako verbalno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi te koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Za takav prekršaj počinitelj će se kazniti novčanom kaznom od 5.000,00 do 40.000,00 kuna.

 

  • Važećim Kaznenim zakonom je propisano kazneno djelo uvrede koje sankcionira ponašanja koja su povezana ili predstavljaju verbalno uznemiravanje: „Tko uvrijedi drugoga, kaznit će se novčanom kaznom do devedeset dnevnih iznosa.

 

  • Važećim Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je: „Tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 30 dana, te

 

Tko na javnom mjestu vrijeđa ili omalovažava moralne osjećaje građana, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 30 dana.

b) Diranje na seksualno eksplicitan način / diranje / neželjen fizički kontakt?

c) Masturbacija na javnom mjestu?

d) Pokazivanje spolovila na javnom mjestu/egzibicionizam?

Važeći zakonski propisi ne definiraju zasebno ovdje pod (b) do (d) navedena ponašanja, već su ista podvrsta ponašanja definiranog kao spolno uznemiravanje te se takva ponašanja mogu podvesti pod ponašanja koja su definirana kao bludne radnje i/ili spolno uznemiravanje.

Kazneni zakon i Zakon o suzbijanju diskriminacije propisuje spolno uznemiravanje kao:

„Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje.“

Kaznenim zakonom propisano je da će se kazniti osoba kaznom zatvora do jedne godine koja spolno uznemirava drugu osobu kojoj je nadređena ili koja se prema njemu nalazi u odnosu zavisnosti ili koja je posebno ranjiva zbog dobi, bolesti, invaliditeta, ovisnosti, trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje.

Također, bludnim radnjama generalno se mogu smatrati radnje poduzete na tijelu ili dodirom tijela druge osobe radi zadovoljenja ili pobuđivanja vlastite ili tuđe pohote,  što je kažnjivo s do tri godine zatvora, a ovisno o intenzitetu, žrtvi te ostalim okolnostima počinjenja.

 

Kako prijaviti ulično uznemiravanje?

Uobičajeni postupak podrazumijeva prijavu policiji ili državnom odvjetništvu. Policiju se u hitnim slučajevima lako može dobiti na brojeve telefona 112 i 192. Nacionalni kontakti za policijske postaje nalaze se na sljedećoj poveznici: http://www.mup.hr/MainPu.aspx?id=1255

Nacionalni kontakti za područne urede državnoj odvjetništva nalaze se na sljedećoj internetskoj stranici: http://www.dorh.hr/Default.aspx?sec=32. Uznemiravanje se može također prijaviti i pravobranitelju, no ovime se ne pokreće automatska kaznena prijava protiv počinitelja. Pravobranitelj je dostupan na e adresi: [email protected].

Zaključno, u Hrvatskoj postoje i sudski odjeli za podršku i pomoć svjedocima i žrtvama u sedam većih gradova (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Sisak i Vukovar). Ovi odjeli blisko surađuju s volonterima nevladinih udruga za podršku žrtvama i svjedocima. Ovi odjeli i nevladine udruge organiziraju i pružaju podršku (savjet i drugi oblici podrške) žrtvama i svjedocima u kaznenim postupcima. Krovna nevladina udruga može se kontaktirati na adresu e pošte [email protected] ili putem internetske stranice www.pzs.hr. Sudski se odjeli mogu kontaktirati preko adrese http://zrtveisvjedoci.pravosudje.hr.

Nedavno je uspostavljenja i besplatna telefonska linija s brojem 116 006.

 

 

Što mogu očekivati ako prijavim ulično uznemiravanje?

Ne postoji strogo određeni oblik u kojem se mora podnijeti prijava policiji/ državnom odvjetništvu. Međutim, uobičajilo se da policija pojedinačno razgovara s osobom koja podnosi prijavu, upiše osobne podatke i podatke o kontaktu te uzme izjavu o događaju (opis događaja koji uključuje uznemiravanje). Nadalje, podnositelja prijave vjerojatno će kontaktirati policijski službenici/ državno odvjetništvo/ nadležni sud, i to nekoliko puta tijekom postupka, te će ga pozvati da svjedoči o događaju, kao žrtva ili svjedok.

Žrtve seksualnog nasilja imaju pravo na besplatno zastupanje, na to da ih ispituje policijski službenik istog spola, imaju pravo odbiti odgovoriti na pitanja koja se tiču isključivo njihovog privatnog života,  imaju pravo tražiti da ih se tijekom sudskog postupka ispita putem audio-video veze (bez obveze suočavanja s počiniteljem), te da zahtijevaju isključivanje javnosti iz sudskog postupka. Nadalje, ove žrtve imaju pravo na tajnost osobnih podataka. Ova se pravila odnose prvenstveno na žrtvene kaznenih djela. Neka od ovih pravila mogu se primijeniti i na prekršajne postupke. U svakom slučaju, nadležna su tijela obvezna žrtve obavijestiti o njihovim pravima.

 

Jesu li uvedene neke posebne prakse / politike usmjerene protiv uličnog uznemiravanja?

Općenito gledano, ne postoje određene prekršajne kazne za bilo koji oblik nasilja i/ili seksualnog nasilja. Prekršajne kazne uglavnom su novčane. Međutim, ako policija ili državno odvjetništvo smatra da se određeno prijavljeno nasilje može tumačiti kao kazneno djelo (ozbiljniji oblici nasilja, kao na primjer bludne radnje, kazneno djelo seksualnog nasilja, napadno ponašanje, itd.), počinitelj, ako se utvrdi krivica, može završiti i u zatvoru.

Nedavnim usvajanjem novih pravila s ciljem zaustavljanja nasilja, došlo je do veće zaštite osobe koja prijavljuje nasilje. Po novome, prekršajno je djelo diskriminirati osobu koja je prijavila nasilje/ diskriminaciju.

Ovo ipak ne znači da postoje oblici javnog prijevoza samo za određeni spol, ni slične prakse u Hrvatskoj. Također, ne postoje ni naznake da bi se takvo što moglo uskoro uvesti.

 

 

Ima li još nešto što bih trebao/la znati o pravnom okruženju u RH vezanom uz uznemiravanje?

Nacrt Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira trenutno je u proceduri u Saboru. Prema tom nacrtu, ulično nasilje obrađeno je izravno i neovisno od diskriminacije, tj. kažnjavat će se i  oni oblici nasilja koji nisu nužno povezani s diskriminacijom. Također, uvede se i novi prekršaji uličnog nasilja (npr. pokazivanje u javnosti i masturbacija u javnosti, verbalno nasilje). Ovakva će se ponašanja kažnjavati novčanim iznosima. Međutim, bitno je napomenuti da ovaj zakon još nije donesen (datum pisanje teksta: 25.11.2014.).

Zakonodavni okvir i sudska praksa pokazuju da se uznemiravanje i spolno uznemiravanje obično više povezuju uz institucije kao što su obrazovne ustanove ili radna mjesta, a da se ne prepoznaje dovoljno ulično uznemiravanje.

 

Ako prijavim uznemiravanje, što mogu očekivati da će se dogoditi počinitelju?

Prijavljenu će osobu gotovo sigurno ispitati nadležne osobe tj. lokalni policijski službenici. Praksa je pokazala da osobu koju proglase krivom u prekršajnom ili kaznenom postupku očekuje novčana kazna ili uvjetna zatvorska kazna.

Generalni je utisak, međutim, da je za ozbiljnija djela s ozbiljnijim posljedicama (kaznena djela) vjerojatnije da će se procesuirati (kao i da će se uopće prijaviti). Za verbalno nasilje je najmanje vjerojatno da će se procesuirati; ovo dakako uvelike ovisi o spremnosti svjedoka i žrtvi da svjedoče pred sudom.

 

Za nešto detaljniju analizu, pročitajte i naš članak objavljen 25. 11. 2014.