Priča: “Više ne ulazim u tramvaj ako je takva gužva u kojoj mi je onemogućeno kretanje”

Vozila sam se u tramvaju i bila je tolika gužva da se nisam mogla pomaknuti. Do mene je stajao muškarac kojeg isprva nisam primijetila, kao ni ostale ljude koji su bili do mene. Odjednom sam osjetila da me dodiruje. Primila sam mu ruku i maknula je sa sebe. Iskreno bilo mi je preneugodno da nešto kažem. Njega to nije omelo pa je ponovno krenuo s istim. Rekla sam mu ‘Prestani’ i ponovno čvrsto primila ruku za zglob i maknula te istrčala na prvoj stanici. On se ponašao kao da ništa nije napravio. Znam da sam vjerojatno trebala drugačije reagirati ali nisam se snašla i uz to sam se osjećala tako maleno i jadno da sam se samo htjela maknuti s tog mjesta i pobjeći doma. To se dogodilo prije 3 godine, a od tada mi je svaki put nelagodno kad stupim u tramvaj i primijetim da me netko neprimjereno gleda ili se pokušava približiti. Uz to, to nije bio jedini takav događaj. Više ne ulazim u tramvaj ako je takva gužva u kojoj mi je onemogućeno kretanje.

 

*U istraživanju koje provodi Hollaback (upitnik) pitali smo ispitanike/-ce da podijele s nama iskustvo uznemiravanja na javnim mjestima. Ovo je jedna od priča za koju smo dobili suglasnost da je možemo objaviti.   

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *